Orgulje


oorgulje-naslovna

KLASIČNE ORGULJE U CRKVI SV. ANTUNA PADOVANSKOG

Orgulje su pretežito crkveni instrument. Svoje podrijetlo vuku od predkršćanskog doba. Nastale su najvjerojatnije od pastirskih frula. U povijesti glazbe spominje se da su 757. godine i službeno ušle u prostore crkve. Tada je bizantinski car Konstantin Kopronymos darovao male orgulje s olovnim sviralama franačkom kralju Pipinu Malom. U devetom stoljeću, na molbu pape Ivana VIII., bavarski ih biskup daruje Rimu zajedno s orguljašem. Tek na Milanskom saboru 1287. godine Crkva ih je službeno odabrala za svoj instrument. Gotovo tri stoljeća kasnije Tridentski sabor obrazložio je kako su vrlo prikladne u liturgiji po karakteru i naravi za sveto pjevanje. Od tada postaju nezaobilazni inventar crkvenog prostora. Crkva se toliko suživjela s njima da ih je prozvala svojim tradicionalnim glazbalom.

Orgulje spadaju među najveće i najsloženije glazbene instrumente. Dobile su i počasni naziv “kraljica instrumenata” jer imaju mogućnost imitacije bezbrojnih instrumenata. Sredinom prošlog stoljeća papa Pio XII. rekao je da među instrumentima u crkvi prvo mjesto zauzimaju orgulje. Njihovo sviranje čini obrede svečanijima, a vjernike duhovno obogaćuju jer diraju slušatelje svojom ozbiljnošću i mekoćom zvuka te dušu snažno podižu k Bogu i nadnaravnim stvarima. Crkva je na Drugom vatikanskom saboru sažela svoje izjave o orguljama i još jednom istaknula da “treba uvelike cijeniti orgulje sa sviralama kao tradicionalno glazbalo i to zato što njihov zvuk može crkvenim obredima dati divan sjaj.”157

Orgulje su lijep, ali i skup instrument. Da ih je za ovu crkvu trebalo kupiti, tko zna kada bi se to moglo. No, bila je sreća što su franjevci u Grazu planirali sebi nabaviti nove orgulje, pa su svoje dosadašnje klasične orgulje s 30 registara, dva manuala i pedalom darovali ovoj crkvi. Stare su to orgulje. Izradio ih je Franc Goršič iz Ljubljane 1886. godine za gradačku crkvu. Izvorno su bile mehaničke s 23 registra. Uz redovito održavanje bile su 1965. godine temeljito obnovljene i proširene kako bi zadovoljile potrebe crkve, a da bi dobile svečaniji ton, bili su im dodani novi, svijetli registri. Klasični mehanički prijenos je dotrajao pa je bio zamijenjen elektromagnetskim, a uz to bio je nabavljen i novi dvomanualni Laukufov sviraonik s elektromagnetskim sustavom. Drugi manual dobio je pet novih registara (C – g”’):
Flöte 4′
Octav 2′
Cymbel 3 fach 1′
Krummhorn 8′
Schalmei 4′
a u pedalu su postavljena još dva registra (C – f’):
Rauschwerk 2 fach 2 2/3′ i
Posauna 16′
Svim starim registrima u manualima dodane su još dvije svirale kojima je manual proširen na 56 tonova (C – g”’), a pedalnim registrima dograđene su tri svirale, pa pedal ima 30 tonova (C – f’). Tako proširene orgulje sada imaju 30 registara. Obnovu je izvela orguljarska tvrtka iz Graza Hopferwieser.

Klasične orgulje Klasične orgulje Klasične orgulje

Darovane orgulje rastavila je 2003. godine te potom temeljito obnovila i 2005. godine u ovu crkvu postavila tvrtka «Glazbalar» pod vodstvom graditelja i restauratora orgulja Marka Rastije iz Zagreba. Sada se nalaze na koru u niši ispod tornja. Prospekt je postavljen u tri dijela i uklopio se u arhitekturu crkve. Novo drveno kućište riješio je dipl. ing. arh. Aleksandar Bašić. Registri su raspoređeni u tri manuala. Prvi i treći manual s pedalom odgovara prvotnim Goršičevim orguljama, a dodanih pet registara u drugom manualu i Principal 8′ dodan na zadnjoj obnovi, čišćenju i montiranju u Čakovcu, čine drugi manual. Orgulje sada imaju 31 registar. Stari dvomanualni sviraonik zamijenjen je rabljenim tromanualnim sviraonikom s elektromagnetskim sustavom koji je izradio Antun Feicht iz Paderborna. Orgulje imaju plemenit, pun, bogat, okrugao zvuk zbog širokih menzura svirala.

Dispozicija sadašnjih orgulja izgleda ovako:
I. MANUAL ( C – g”’ )
1. Prinzipal 16′
2. Prinzipal 8′
3. Rohrflöte 8′
4. Gemshorn 8′
5. Octav 4′
6. Traversflöte 4′
7. Nasard 2 2/3′
8. Nachthorn 2′
9. Cornett 3 fach
10. Mixtur 4 fach 1 1/3′
11. Trompete 8′
12. Clairon 4′

II. MANUAL ( C – g”’)
13. Prinzipal 8′
14. Flöte 4′
15. Octav 2′
16. Cymbel 3 fach 1′
17. Krummhorn 8′
18. Schalmey 4′
19. Tremolo

SPOJKE
20. Manual II-I
21. Manual III-I
22. Manual III-II
23. Pedal I
24. Pedal II
25. Pedal III

III. MANUAL (C – g”’)
26. Geigen Prinzipal 8′
27. Gedeckt 8′
28. Salicional 8′
29. Prästant 4′
30. Terzian 2 fach 1 1/3′

PEDAL: C – f’
31. Prinzipalbass 16′
32. Subbass 16′
33. Quintbass 10 2/3′
34. Octavbass 8′
35. Rohrpommer 8′
36. Octavbass 4′
37. Rauschwerk 2 fach 2 2/3′
38. Posaune 16 ‘

POMAGALA
Auslöser
Zungen ab
Kop. aus Walze
Walze ab
R I
R II (slobodna kombinacija)
R III (slobodna kombinacija)
Tutti
Valjak

Podijeli sadržaj